Barijatrijska hirurgija: efikasno rešenje za gojaznost kroz smanjenje želuca

Kada je operativno lečenje gojaznosti potrebno?

Operativno lečenje gojaznosti, ili metabolička hirurgija, koristi se kod pacijenata sa indeksom telesne mase (BMI) preko 35 kg/m2, kao i kod pacijenata sa BMI od 32 kg/m2 ukoliko postoje pridružene bolesti povezane sa gojaznošću.

Dva osnovna efekta metaboličke hirurgije

Metaboličke hirurške procedure temelje se na dva osnovna efekta:

  • Restrikcija: Smanjenje zapremine želuca, što smanjuje količinu hrane potrebnu za postizanje osećaja sitosti.
  • Malapsorpcija: Smanjenje apsorptivne površine tankog creva, što ograničava količinu hranljivih materija koje telo apsorbuje.

Kombinacija ova dva efekta omogućava dugoročne rezultate u gubitku telesne mase i kontroli pridruženih bolesti.

Najčešće izvođene metaboličke operacije

Dve najčešće operacije koje se koriste u metaboličkoj hirurgiji gojaznosti su:

  • „Sleeve“ gastrektomija
  • Gastrični bajpas („by-pass“)

„Sleeve“ gastrektomija podrazumeva formiranje strukture nalik rukavu odstranjivanjem većeg dela želuca, čime se postiže restriktivni efekat. Ova operacija, osim što smanjuje volumen želuca, ima i endokrini efekat, jer se uklanja deo želuca koji luči hormon GRELIN, odgovoran za osećaj gladi.

Prva „sleeve“ gastrektomija izvedena je 1988. godine u Americi kao prva faza postupka „duodenal switch“, a kasnije je predložena kao samostalna operacija zbog svojih izuzetnih rezultata. Ova procedura je danas jedna od najizvođenijih na svetu, sa niskim udelom postoperativnih komplikacija ukoliko je izvede iskusan barijatrijski hirurg.

Gastrični bajpas: Kombinacija malapsorpcije i restrikcije

Gastrični bajpas je operacija koja je razvijena tokom 60-ih godina prošlog veka, a modernizovana uvođenjem laparoskopije tokom 90-ih. Ovaj postupak kombinuje restriktivne i malapsorptivne efekte, što omogućava dugoročni gubitak telesne mase i kontrolu mnogih pridruženih bolesti.

Operacijom se stvara rezervoar male zapremine (80-100 ml) od želuca, koji se povezuje sa tankim crevom, čime se isključuje oko 100 cm creva iz procesa varenja. Ovaj metod pokazuje izuzetne rezultate u dugoročnom gubitku telesne mase, kao i u kontroli tipa 2 dijabetesa i hipertenzije.

  • Tip 2 dijabetes: Oko 75-80% pacijenata sa dijabetesom postiže potpunu rezoluciju bolesti, bez potrebe za insulinom, dok se kod drugih pacijenata značajno smanjuje potrebna doza insulina.
  • Hipertenzija: Oko 50% pacijenata sa hipertenzijom postignu značajno poboljšanje, sa smanjenjem ili potpuno ukidanjem potrebne terapije.

Prednosti i rizici laparoskopske hirurgije

Laparoskopske procedure, uključujući „sleeve“ gastrektomiju i gastrični bajpas, imaju mnoge prednosti u odnosu na tradicionalne hirurške metode:

  • Manje invazivne, sa bržim oporavkom
  • Manje postoperativnih komplikacija
  • Brže povratak u svakodnevne aktivnosti

Međutim, važno je napomenuti da ove operacije mogu promeniti anatomiju želuca, što može izazvati nove simptome ili pogoršati postojeće (npr. refluks ili gorušicu). Zbog toga se pacijentima sa izraženim refluksnim tegobama često preporučuje gastrični bajpas umesto „sleeve“ gastrektomije.

Ko su kandidati za operativno lečenje?

Operativno lečenje gojaznosti preporučuje se pacijentima sa:

  • BMI preko 35 kg/m2
  • BMI od 32 kg/m2, ali uz prisustvo pridruženih bolesti kao što su dijabetes tip 2, hipertenzija, apneja u snu ili druge kardiovaskularne bolesti

Zaključak

Laparoskopske metaboličke hirurške procedure, kao što su „sleeve“ gastrektomija i gastrični bajpas, pružaju sigurno i efikasno rešenje za pacijente sa ozbiljnom gojaznošću i pridruženim bolestima. Ove operacije ne samo da omogućavaju značajan gubitak telesne mase, već i kontrolu hroničnih bolesti, poboljšavajući kvalitet života pacijenata.

Preglede možete
obaviti u:

Atlas Opšta bolnica

Osmana Đikića 3, Beograd

Ukoliko imate bilo kakvo dodatno pitanje slobodno nam pišite.